სტატისტიკები:

sm 2008.10.28 [14:32]

Antonio B 2008.09.08 [16:14]

Violeta 2008.09.05 [10:24]

Zlata Meglensk 2008.09.04 [15:40]
Прелепо!!! Поздрав:)

teologos19 2008.09.02 [15:43]

vavila 2008.08.24 [20:01]

bozur 2008.08.24 [12:40]

bargus 2008.08.22 [19:22]

milana21 2008.08.22 [12:01]

piotr72 2008.08.22 [09:52]

Marius 2008.08.22 [09:45]

stopphotoshop 2008.08.22 [09:35]
+ + + + + + + +

Asiral 2008.08.22 [09:15]

Zlatni 2008.08.22 [08:40]
!!!!!

Danijela 2008.08.22 [08:13]

hodocasce 2008.08.22 [06:08]
Predivno+++hvala ti!

olja 2008.08.21 [23:42]
хвала пуно!!!!Велики поздрав!

Xenia 2008.08.21 [22:01]

ovidiu_m 2008.08.21 [21:40]

OvidiuMihail 2008.08.21 [21:28]

popovortho 2008.08.21 [21:21]

Florina 2008.08.21 [21:20]

ioakeim 2008.08.21 [21:04]

iustina 2008.08.21 [20:25]

Ana 2008.08.21 [20:20]

maria 2008.08.21 [19:23]
Thank you

annadunikowska 2008.08.21 [19:16]

Ipe 2008.08.21 [18:46]
Ocene za celokupnu reportazu!

mmm 2008.08.21 [18:24]

Aimilianos 2008.08.21 [17:48]

rasonna 2008.08.21 [17:10]
хвала на правој малој репортажи у слици и ријечи :)
поздрав!

Suroti 2008.08.21 [16:40]
U posjedu Cetinjskog manastira, pored mnogih drugih dobara, bili su i manastiri Podostrog i Stanjevići. Smješteni u pitomom prisoju iznad Budve, u središtu jos četiri opštine, nekadašnje Donje Zete (Maina, Pobora, Brajića i Grblja), nastanjene pretežno pravoslavnim življem, oni su bili vrlo važno, strategijsko uporište, ne samo vjerskog nego i političkog i nacionalnog značaja.
Crnogorske vladike, posebno one iz kuće Petrovića, bile su svjesne izuzetnog značaja ova dva manastira. U njima su decenijama obavljane sve vladičanske dužnosti, počev od službe Božije, rukopoloženja sveštenika (Dositeja Obradovića, 1764. godine, posvećenje arhimandrita Vladike dalmatinskog Genadija Vasiljevića, Vladike Stevana Ljubobratovića, Vladike Save Petrovića, i drugih), do primjenjivanja jurisdikcije crkve.
Manastir Stanjevići bio je duhovni i politički centar vladike Vasilija Petrovića. Svoj dugi, mada ne mnogo plodni vijek, proživio je u Stanjevićima, gdje je i umro, 1781. godine. No zato je tu proveo znatan dio svog života najveći i najznačajniji crnogorski vladika prije Njegoša, Petar I Petrović. Tu je došlo i do izražaja njegovo pero. pa je najveći broj stranica svog Zakonika iz 1798. godine - poznatog kao Zakonik Petra I - napisao upravo u monaškoj ćeliji, u manastiru Stanjevići.