Suroti2008.05.13 [23:34]
Manastir Reževići nalazi se na živopisnom i zelenom platou iznad morske obale na domaku Petrovca. Po predanju ovdje su nekad postojali paganski hramovi i anticka groblja grckih i rimskih porodica.
Srpski kralj Stefan PrvovjenĿani boravio je u Reževićima. Sagradio je crkvu Uspenija presvete Bogorodice, koja je osvećena 1223. godine. Car Dušan je u Reževićima podigao crkvu arhiđakona Stefana, koja je osvećena 1351. godine i tom prilikom Paštrovićima podario svoj Ŀuveni Zakonik, kojim su se Paštrovići služili pri vijećanju na Drobnom Pijesku i donosili presude na Sudinom Brdu. Prema jednom zapisu na ikoni 1423. godine koju je radio jeromonah Nikodim, spominje se i manastir Reževići.
U jednom dokumentu iz 1612. godine, kojim mještani iz bratstva Šoljaga darivaju Manastiru nešto zemlje za obradu, govori se o crkvi Uspenija presvete Bogorodice i o ovom manastiru. Sve do polovine XIX vijeka postojao je ovdje, pored puta, kameni stub sa udubljenjem u koga su stanovnici iz okolnih sela redovno stavljali bokal sa vinom, kao znak gostoprimstva prema putnicima. PriĿa se da je Rajmund iz Tuluze sa svojim krstašima pio vino iz paštrovskog bokala.
Manastir Reževići je kroz dugu istoriju Ŀesto razaran.
Od strane turske vojske 1705. i 1785. godine, Francuzi su ga opljaĿkali 1812. godine, a ovaj jedinstveni arhitektonski kompleks nije mimoišao ni veliki zemljotres u aprilu 1979. godine.
U sastavu Manastira Reževići nalaze se tri manje crkve:
- Crkva Uspenije presvete Bogorodice po predanju je podignuta u XIII vijeku. SaĿuvane su freske s poĿetka XVII vijeka i ostaci slojeva iz XIII vijeka. Pretpostavlja se da ih je radio poznati umjetnik Strahinja iz Budimlja koji je uradio živopise u mnogim crkvama toga vremena. Ikonostas je izgradio 1833. godine ikonopisac Aleksije Lazović iz Bijelog Polja. Ikone su dobro oĿuvane.
Crkvom dominiraju likovi Hrista Pantokratora, Bogorodice “Širšaja nebes‿, kompozicije na temu Hristovog stradanja iz Starog i Novog zavjeta, hagiografski likovi svetih mućenika i ratnika. U oltarskoj apsidi su figure svetih otaca liturgiĿara –
u kompoziciji Evharistije, a na desnom oltarskom zidu nalazi se djelimiĿno oĿuvan Dejzis Hrista Spasitelja.
- Crkva Svetog Arhiđakona Stefana je osvećena 1351. godine. Razrušena je u XIX vijeku. SaĿuvani ostaci zidova i dio saĿuvanih fresaka govore o njihovoj izuzetnoj likovnoj vrijednosti.
- Crkva Svete Trojice je najoĿuvaniji obekat u sastavu Manastira, podignuta 1770. godine. Crkva je u obliku krsta sa apsidom oltara i desnom Ŀetvrtastom apsidom za pijevnicu. Građevinski je u sastavu crkve Uspenija presvete Bogorodice. Iznad ulaznih vrata ima veliku bijelu rozetu.
Na crkvi se nalazi Ŀetvrtasti zvonik visok 20 metara, a u njoj je saĿuvan novi ikonostas sa ikonama, rad domaćeg slikara Marka Gregovića.
Prema nekim zapisima konak je postojao još u XVIII vijeku. Rušen je i obnavljan zajedno sa ostalim crkvenim objektima, tako da sadašnji u cjelosti može da odgovori svojoj namjeni.
Od saĿuvanih kulturno-istorijskih dragocjenosti navodimo: ikona Presvete Bogorodice iz 1693. godine, Četvorojevanđelje iz 1835. godone, veliki litijski krst iz 1850., Darohranilnica iz polovine XIX vijeka itd.
Zbog svih ovih kulturno-istorijskih dragocjenosti i vrijednosti, manastirski kompleks Reževići uvršćen je u spisak kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore i nalazi se pod zakonskom zaštitom.
!!!